SRBIN IZ RS-a OTIŠAO KOD VEHABIJA DA VIDI KAKO ŽIVE: Pogledajte šta mu se tamo desilo…

Srđan Puhalo, psiholog i politički analitičar, gostovao je u Pressingu na N1 gdje je govorio o svim etiketama koje su mu nalijepljene u posljednje vrijeme.

Domaći, izdajnik, strani plaćenik, Soroševac, Bakirov Srbin… to su etikete koje prate Puhala. “Kada vas krenu spominjati političari – znači da vrijedite i da su obratili pažnju za vas. To je kompliment. Kada ste Bakirov Srbin, strani plaćenik, Soroševac – kada to kaže predsjednik RS i kada se to prikaže na RTRS, gubite legitimitet i težinu kod Srba. To ima dobre i loše strane”, kazao je Puhalo.

Kaže da mu se zatvaraju vrata za mnoge kontakte također.

“Moji drugovi iz SNSD-a više nisu moji drugovi. A bili su 2006. Oni prelaze sada na drugu stranu ulice, ali vjerujem da ćemo ponovo biti kada oni pređu u opoziciju”.

Kaže da do sada nije imao neprijatnosti, ali da mu ljudi kažu svašta. “To je cijena javnog angažmana”,izjavio je Puhalo.

Koliko je Dodik ozbiljan u najavi o referendumu o otcijepljenju RS?

“1.400.000 je koštao referendum, na čije pitanje smo znali odgovor. Došli smo u trenutak kada su se ljudi počeli da šprdaju sa referendumom. Vlast je to morala uraditi da bi ih ljudi ozbiljno shvatiti. To je bilo i spinovanje pred izbore. Veliki broj Srba vjeruje da se u RS mogu desiti i ostali referendumi”.

A referendum o otcijepljenju?

“To ne zavisi od nas, moraju kockice u svijetu da se poslože. Ali čisto sumnjam. Koje su posljednice? Možete proglasiti šta hoćete, ali kako će to prihvatiti? Može li doći do referenduma o odcijepljenju bez rata? Ne može, ali je problem što nema više onih koji žele ratovati. Koliko god izgledalo nevjerovatno, mora se sve imati u vidu”.

Tri naroda u BiH su genetski najsličnija – a političari kažu da se najviše mrze, kako to komentariše Puhalo?

“Na individualnom planu, ja, Franjo i Mujo nemamo nikakvih problema. Najveći nacionalisti se slažu. Jedu i piju zajedno> Kada se pojedinačno digne na nivo kolektiviteta, tada nastaje problem. Kada pogledate istraživanja etničke distance – najviši su animoziteti tamo gdje se daje moć. Možemo da radimo bilo šta, ali otpor stvara da je neko drugi šef na poslu, da uči djecu…ali najveća distanca je međusobno stupanje u brak”.

N1