RUSKU POLITIČARKU NIKO NIJE PRIMJEĆIVAO, a onda se pojavila u haljini zbog koje su muškarcima ispale vilice, a o njoj POČEO PISATI CIJELI SVIJET (FOTO)

Na jednom prijemu pokazala je previše
Ruskinja Milana Skorobogatova, poverenica za prava deteta u Republici Baškortostan, pojavila se na jednom događaju u haljini koja joj je otkrila zadnjicu

Plavuša, koja je inače poznata po svojoj naklonosti prema lepim haljinama, ovoga puta je pokazala previše.

Ruskinja (50) pojavila se na prijemu kod guvernera pre par meseci u crnoj haljini sa dubokim dekolteom, ali na zadnjoj strani.

Dok je poverenica razgovarali sa gostima na prijemu, fotograf je uspeo da je uslika sa leđa, na kojoj se jasno vidi gornji deo zadnjice, kao i to da ona ne nosi donji veš.

Kada su se fotografije pojavile na društvenim mrežama, korisnici su izrazili divljenje Milani. Poverenica tvrdi kako na fotografijama nije ona.

– Ovo nije moj stil, a ni moj lik – rekla je ona.
Telegraf.rs

Okamenjena prošlost na bistama u Zenici decenijama svjedoči o herojima i vrijednim radnicima

Spomenike i biste moćnici su podizali kako bi obilježili određeni period svoje vladavine, ali i direktno utjecali na svakodnevni život stanovnika. U Zenici je u socijalističkom razdoblju podignut veliki broj spomenika, najčešće su to bile biste i poprsja brojnih narodnih heroja, ali su podizani i spomenici žrtvama fašizma, kao i oni posvećeni radnicima.

Ispred direkcije Željezare Zenica već decenijama okamenjena prošlost u vidu bista narodnih heroja svjedoči o nekom dalekom vremenu i historiji. Iako je veliki broj sličnih spomenika narodnim herojima na području bivše Jugoslavije uništen, u Zenici su mnogi netaknuti, a oštećeni su čak i obnovljeni.

U razgovoru za Klix.ba Mirza Džananović, mladi historičar, pojašnjava kako je postavljanje bista u Zenici uslijedilo početkom modernizacije Zenice sredinom 60-ih godina.

“Nekoliko godina nakon oslobođenja postavljeno je nekoliko spomen-ploča i manjih spomenika posvećenih događajima iz Drugog svjetskog rata. Međutim, do intenzivnije izgradnje spomen-obilježja došlo je tek sredinom 60-ih godina kada se i inače počelo posvećivati malo više pažnje urbanom izgledu i uređenju Zenice. To je bilo vrijeme početka pretvaranja Zenice iz radničke spavaonice u jedan moderan grad pa se pristupilo uređenju ulica, zelenih površina, generalnom osvježavanju izgleda grada postavljanjem gradskog mobilijara i slično. Osnovan je i Muzej grada kao centralna institucija čiji je zadatak, između ostalog, bio i briga o obilježavanju značajnih datuma uz prateće izložbene sadržaje”, govori Džananović.

Prema njegovim riječima, za priču o socijalističkoj spomeničkoj baštini Zenice posebno je značajna 1968. godina kada su na nekoliko lokacija u gradu postavljene biste narodnih heroja iz Drugog svjetskog rata.

Prvo je za Dan oslobođenja grada postavljena bista Seada Škrge, Zeničanina ubijenog 1942. godine tokom četničkog puča, a u julu iste godine, povodom Dana borca, postavljena je i bista Omera Maslića, sekretara Okružnog komiteta KPJ za zenički kraj, koji je također poginuo u borbama 1942. godine.

“Iste godine, 27. jula, na Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine, svečano je otvoren i monumentalni spomenik na Smetovima iznad Zenice posvećen 31 borcu Zeničkog partizanskog odreda ubijenom tokom četničkog puča u maju 1942. godine. Spomenik visok 12 metara izradio je vajar i slikar Arfan Hozić, a samoj ceremoniji prisustvovali su članovi porodica ubijenih boraca, kao i njihovi preživjeli suborci, ali i najviši politički rukovodioci iz Zenice”, dodaje Džananović.

U narednom periodu podignute su biste i drugih istaknutih boraca stradalih u borbama protiv okupatora kao što su Franjo Hen, Mirko Davidović, Todor Butina, Remzija Rebac, Melentije Bošnjak i drugi koji su danas smješteni u dvorištu direkcije Željezare Zenica.

“Poprsja većine pomenutih osoba nalazila su se u centralnom gradskom parku. Također, pojedine biste nalazile su se ispred institucija koje su nosile ime po borcima poput Manojla Popića, čija se bista nalazila u parku prekoputa istoimene osnovne škole, zatim velika bista Hasana Brkića koja se nalazila u krugu Metalurškog instituta koji je i dobio naziv po ovom visokom jugoslavenskom funkcioneru koji je preminuo 1965. godine”, kazao je naš sagovornik.

Propašću socijalizma i početkom rata 90-ih godina slični spomenici širom zemalja nasljednica Jugoslavije su uništeni ili oštećeni. I u Zenici su zabilježeni slični slučajevi, ali je većina spomenika spašena. Danas je većina bista smještena ispred zgrade direkcije Željezare gdje se nalaze i spomenici poginulim borcima Željezare iz Drugog svjetskog rata, ali i veliko spomen-obilježje poginulim radnicima iz proteklog rata. Početkom novog milenija i spomenik na Smetovima je bio uništen, ali je uskoro i obnovljen i još uvijek iznad Zenice svjedoči o nekim prošlim vremenima i velikim ljudima.
Klix.ba