Izuzmemo li ratne godine, u BiH nikada nije bila gora politička i ekonomska situacija

Situacija u BiH nikada nije bila kompleksnija i gotovo da se ne vidi rješenje, ukoliko se ključni politički akteri ne izdignu iznad uskonacionalnog i uskostranačkog, te pokušaju tražiti neko rješenje, poručio je u razgovoru za Vijesti.ba predsjednik HSP-a i član Predsjedništva HNS-a Stanko Primorac.
Razgovarala: Nevena Ćosić

– U BiH egzistiraju dvije Hrvatske stranke prava Bosne i Hercegovine. Na čelu jedne stranke ste Vi, a drugu predvodi Nikola Raguž. Pojasnite nam kako je došlo do podjele.

PRIMORAC: Radi se o pojedincima koji su ili napustili ili su isključeni iz HSP-a BiH. Organizovali su se na neki način i nekim čudom uspjeli imati bivšeg predsjednika HSP-a Zdravka Hrstića. Obnovili su rad stranke, koja nije učestvovala u izborima od 2002. godine. Dakle, radi se o drugom političkom pravnom subjektu.

Budući da je naš Zakon o političkim strankama u mnogome nedorečen, moguće je u svih deset kantona registrovati stranku istog naziva. Stranka koju predovdi Raguć registrovana je u Kantonalnom sudu Široki Brijeg.

Pravno gledano, oni su regularan politički subjekt, s tim da smo mi već reagovali kod CIK BiH zbog upotrebe sličnog, odnosno istog naziva i pokušaćemo osporiti njihove pokušaje zloupotrebljavanja imena HSP.

– Kao predsjednik HSP-a BiH, jeste li danas zadovoljni politikom stranaka sa hrvatskim predznakom, prvenstveno misleći na HDZ BiH, te radom HNS-a?

PRIMORAC: Sa HDZ-om BiH potpisali smo sporazum o strateškoj saradnji i tačno definisali na kojim poljima možemo sarađivati i imamo eventualno zajedničke stavove. To naglašavam, jer je široj javnosti poznato da dugo godina HSP i HDZ BiH nisu imali gotovo nikakvu saradnju, još do 2002. godine do prije godinu dana. Dakle, dugo vremena trajao je politički sukob i neslaganje oko nekih stvari.

Međutim, gotvo sto po sto smo saglasni sa onim što je HNS na čelu sa HDZ-om BiH inicirao u posljednje vrijeme u vezi sa ustavnim promjenama, Izbornim zakonom, te drugih ključnih pitanja koja se tiču hrvatskog naroda u BiH. Tragom toga, stari saziv HSP-a na čelu sa Zvonkom Jurišićem 2014. godine donio je odluku da se HSP ponovo aktivno uključi u rad kroz institucije HNS-a. Tragom te odluke, 2015. godine događali su se određeni kontakti i sastanci, te je 2017. godine potpisan taj strateški sporazum.

Ne mogu reći da smo prezadovoljni djelovanjem pojedinaca unutar HNS-a ili nekih stranaka, ali tražimo zajednički konsenzus oko većine ključnih pitanja.

– U tom kontekstu, šta su najveće zamjerke?

PRIMORAC: Kao predsjednik HSP-a i član Predsjedništva HNS-a, stalno na sastancima potenciram da je potrebna veća širina i da je potrebno uključiti sve ostane hrvatske stranke koje su van HNS-a, iako ih nema mnogo. Takođe, fakturišem im i pitanje zašto HNS toliko godina nije funkcionisao. Jasan odgovor je i na to, jer je 2011. nakon formiranja Platforme, HNS je oživio kao Feniks iz pepela.

Recimo, zamjeram im što skoro deset godina, od 2001. do 2011. HNS gotovo niko nije pominjao, s obzirom na činjenicu da je zamišljen kao nekakva krovna politička organizacija. Dakle, HNS nije ni državna ni sistemska organizacija, već političko tijelo hrvatskog naroda, koje ima smisla ukoliko bi koristilo mogućnosti traženja nacionalnog konsenzusa. Na koncu, ako je ikad bilo potrebno, to je onda sada pred ustavne promjene, izmjene Izbornog zakona, implementacije presuda Ustavnog suda, Grad Mostar i stotine drugih problema.

Ključna stvar je što, prema mom mišljenju, još nema dovoljno širine među onima koji rukovode i koji najvećim dijelom utiču na odluke, prije svega HDZ BiH. Mislim da treba da imaju više širine ne samo kada su u pitanju političke stranke, nego i kulturne ustanove, razna udruženja, pa i vjerske organizacije.

– Generalno, kako ocjenjujete političku situaciju i odnose među ključnim političkim strankama u BiH?

PRIMORAC: Potpuno ću iskreno odgovoriti na Vaše pitanje – ako izuzmemo ratne godine, smatram da u BiH nikada nije bila gora opšta situacija, bilo politička, bilo ekomska. Svjedoci smo problema u EU integracijama, neslaganja među entitetima, neslaganja unutar naroda i između političkih stranaka…

Mislim zaista da situacija nikada nije bila kompleksnija i gotovo da se ne vidi rješenje, ukoliko se ključni politički akteri ne izdignu iznad uskonacionalnog i uskostranačkog, te pokušaju tražiti neko rješenje.

– Kako gledate na položaj hrvatskog naroda u RS? Često se HDZ-u BiH, kao vodećoj političkoj partiji, spočitava da zanemaruje tamošnje Hrvate, iako predsjednik ove političke opcije Dragan Čović i predsjednik RS Milorad Dodik važe za političke partnere.

PRIMORAC: Koliko mi je poznato, HDZ BiH i SNSD nisu u partnerstvu na državnom nivou, dok vid partnerstva postoji u Vladi RS, u kojoj su određeni ministri uime HDZ-a. Poznato je da je Ustav BiH kompleksan i svako sa svakim mora biti partner, ma koliko ga volio ili ne, a da bi se konstituisala vlast na bilo kojem nivou.

Što se tiče položaja Hrvata u RS, ali i Bošnjačkog, prvenstveno misleći na prognane kojima nije omogućen povratak na prostor ovog entiteta, to isključivo smatram odgovornošću svih vlada, jednako SDS-ovih i svih drugih, pa i SNSD-ovih u RS. Oni koji su bili na vlasti su najodgovorniji, a potpuno je vidljiva politika srpskih stranaka u RS da se sistemski čini sve da se ne izvrši Aneks VII, odnosno povratak prognanih.

– BiH nedavno je posjetila predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. Kako tumačite poruke koje je tom prilikom uputila i generalno kako ocjenjujete odnos zvaničnog Zagreba prema BiH i Hrvatima u ovoj državi?

PRIMORAC: Moram reći da su posljednja Vlada na čelu sa Andrejom Plenkovićem i mandat predsjednice Grabar Kitarović, više nego korektni prema BiH kao državi i prema Hrvatima kao konstitutivnom narodu unutar BiH. Smatram da je u pojedinim medijima na kriv način protumačen odlazak predsjednice Hrvatske u posjetu turskom predsjedniku, kao i sve što ona pokušava. Mislim da to čini apsolutno prijateljski prema BiH i naravno na jedan poseban način ophodi se prema hrvatskom narodu, što je, prema mom viđenju, potpuno prirodno i potpuno legitimno.

– Nedavno je IHS, američka kompanija koja pruža informacije o globalnoj politici i sigurnosti, objavio analizu u kojoj se govori o pojačanom proruskom djelovanju na društvenim mrežama u korist lider SNSD-a i HDZ-a BiH, Milorada Dodika i Dragana Čovića. Kako komentarišete ove navode?

PRIMORAC: Navodi koji se tiču Milorada Dodika imaju neke logike, jer on sam ne skirva svoje prijateljstvo i ne skriva uticaj ruskog predsjednika Putina na njega. Što se tiče Dragana Čovića, smatram da nema logike da on ima neke veze sa tim, niti da postoji prirodni ruski interes za člana Prdsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

(Vijesti.ba)