HAMDIJA POZDERAC BIO JE NAJMOĆNIJI POLITIČAR IZ BiH| Smrt i dalje nerazjašnjena: Šta misliš ti šta mu se desilo…

Hamdija Pozderac, jedan od najjačih i najutjecajnijih političara iz Bosne i Hercegovine u vrijeme komunizma, umro je na današnji dan, 7. aprila 1988. godine, pod nerazjašnjenim okolnostima.

Posebno je zaslužan za priznavanje Muslimana kao jednog od tri konstitutivna naroda u tadašnjoj Bosni i Hercegovini.

Upravo se njegovo uklanjanje s političke scene bivše Jugoslavije povezuje s njegovim istrajavanjem, kao predsjednika Ustavne komisije Skupštine Jugoslavije, da se ne mijenjaju osnovna načela Ustava iz 1974. godine kojima su Muslimani dobili status naroda u SFRJ. U suprotnom, možda BiH danas ne bi ni postojala kao suverena i nezavisna država.

“I Muslimani i Srbi i Hrvati, kao i pripadnici drugih naroda i narodnosti koji žive u BiH, obezbjeđuju i ostvaruju u njoj svoj nacionalni identitet i punu afirmaciju nacionalnih vrijednosti. Upravo iz tih razloga, iako se BiH ne definiše kao nacionalna država u klasičnom smislu, ona je uistinu i nacionalna država i za Srbe, i za Hrvate, i za Muslimane i za pripadnike drugih naroda i narodnosti koji žive na njenom tlu”, govorio je tada Pozderac.

Smetao je Hamdija Pozderac mnogima. Bio je protivnik nacionalizma. Njegovi protivnici su znali da, ukoliko on dođe na čelo Predsjedništva SFRJ, nemaju šanse za ostvarenje svojih ciljeva. Pozderac je bio upravo taj koji je spriječio Slobodana Miloševića i njegove istomišljenike da mijenjaju Ustav koji je Muslimane priznao kao narod.

Nakon montiranog procesa oko “mjenične afere“ u Agrokomercu protiv njega, bio je prinuđen podnijeti ostavku na funkciju potpredsjednika Predsjedništva SFRJ, i to uoči preuzimanja čelne funkcije u bivšoj državi. Na sjednici Centralnog komiteta Saveza komunista BiH CKSKBiH 12. oktobra 1987., odlučio se povući iz političkog života iz, kako je tada rekao, „principijelnih razloga“.

Obavljao sve značajne funkcije

Pozderac je rođen u Cazinu 15. januara 1924. godine kao jedno od osmoro djece Mehe i Sefije Pozderac. Njegova politička biografija počela je još dok je bio srednjoškolac. Uključio se u rad Saveza komunističke omladine Jugoslavije, koja je tada bila ilegalna, a 1941. godine uključuje se u Narodnooslobodilački rat, gdje je obavljao niz važnih funkcija i vojnih dužnosti.

Bio je nosilac Partizanske spomenice 1941. Odlikovan je Ordenom za hrabrost, Ordenom zasluga za narod, Ordenom bratstva i jedinstva, Ordenom Republike, Ordenom jugoslovenske zastave sa lentom i Ordenom junaka socijalističkog rada. Nosilac je nagrade ZAVNOBiH-a, a 1956. godine postaje član Centralnog komiteta saveza komunista BIH.

Od šezdesetih godina prošlog vijeka obavljao je sve značajnije funkcije u BiH. Član CKSKBiH, poslanik Prosvjetno-kulturnog vijeća Skupštine SRBiH, predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjednik Skupštine SRBiH, predsjednik CKSKBiH, član Predsjedništva SFRJ.

Na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu predavao je opštu sociologiju, a za života je izdao više publicističkih i naučnih djela.

U 12. oktobru 1987. godine se razbolio i završio u bolnici. U proljeće, tačnije 7. aprila 1988. godine, umro je u bolnici Koševo u Sarajevu. Njegova smrt još uvijek se smatra nerazjašnjenom.

Danas se sjećanje na ovog političara i važnu historijsku ličnost BiH čuva i u nazivu jedne sarajevske ulice s njegovim imenom.

radiosarajevo.ba