Finansijska blokada SAD: Šta se desilo i koliko će da traje

Djelimična blokada američke vlade započela je nakon što demokrate i republikanci nisu uspjeli da postignu dogovor o finansiranju.
Ostali su podijeljeni u pogledu imigracije i pogranične bezbjednosti.

Pošto oba doma američkog Kongresa do ponoći, polokalnom vremenu, nisu postigla dogovor o usvajanju prijedloga za nastavak finansiranja federalne vlade u Vašingtonu, došlo je do djelimične finansijske blokade, prenose agencije.

Neizvjesno je koliko će dugo trajati blokada službi savezne administracije SAD, a ta blokada je nastupila tačno godinu dana nakon što je predsjednik Donald Tramp ušao u Bijelu kuću.

Stotine hiljada federalnih službenika je na prinudnim odmorima i za to vrijeme neće biti plaćeni. Posljednji put kada je došlo do blokade savezne vlade, 2013. godine, Kongres je retroaktivno odobrio plate za te javne službenike, ali niko ne može da garantuje da će se to i ovog puta dogoditi.

Blokadom vlade se, međutim, neće obustaviti finansiranje svih agencija, programa i usluga koje finansira federalna vlada, već će zaposleni u agencijama i ministarstvima koji se ne smatraju ključnim prestati da rade sve dok Kongres ne bude u stanju da usvoji zakon o federalnom budžetu.

Blokada ne znači da su svi programi savezne vlade blokirani – oni čiji budžet ne mora svake godine da potvrđuje Kongres, nastavljaju rad bez ikakvih zastoja. To važi za sisteme socijalnog i zdravstvenog osiguranja, zatim, za snage reda, vojsku, obavještajne agencije i ambasade u inostranstvu, objašnjava njujorški “Dejli njuz”.

Federalne agencije su obustavile određene aktivnosti, dok će američke trupe ostati na svojim pozicijama, ali polovina od ukupno oko dva miliona zaposlenih u federalnim agencijama neće u ponedeljak ići na posao, navodi Glas Amerike.

Među njima su zaposleni u State departmentu – gdje će odeljenje za pasoše i vize nastaviti da radi – kao i dio zaposlenih u Poreskoj upravi, Sekretarijatu za zdravlje i socijalna pitanja, Sekretarijatu za odbranu, obavještajnim agencijama, Sekretarijatu za unutrašnje poslove i drugim sekretarijatima.

Neki programi koji se oslanjaju i na druge izvore prihoda, takođe nastavljaju rad koliko im je moguće – na primjer, sudovi mogu da koriste novac prikupljen od kazni. Slično važi i za američku poštu, koja posluje polunezavisno.

S druge strane, zatvaraju se federalni parkovi i spomenici, kao i muzeji u svojini savezne vlade, kao što je Smitsonian, u Washingtonu, ali i mnoge savezne regulatorne agencije, kao što su kol-centri poreske službe, koji daju savjete poreskim obveznicima, kao i većina kancelarija koje se bave grantovima i ugovorima.

Pojava finansijske blokade u SAD nije uobičajena, ali se događala i u prošlosti. Od 1981. bilo je 12 takvih slučajeva, a blokade su varirale po dužini trajanja. Najduže je trajala ona u vrijeme mandata Billa Clintona – 21 dan, od decembra 1995. do januara 1996.

Posljednji put se blokada dogodila 2013. za vrijeme predsjednika Baracka Obame.

(Vijesti.ba / Tanjug)