AL JAZEERA OTKRILA STRAŠNU STVAR| Opasna bolest se širi Bosnom: Pogledajte ko je prenosi…

Novi slučajevi bruceloze u Bosni i Hercegovini. Ta životinjska bolest opasna je za ljude, može izazvati niz komplikacija, no rijetko dovodi do smrtnih slučajeva. Prenosi se izravnim kontaktom sa zaraženom životinjom ili termički neobrađenom hranom.

BiH je još ranije počela projekt iskorjenjivanja te bolesti. Dobila je za to i donacije. Međutim, veterinari na terenu smatraju kako je zbog propusta i manjka cjepiva višegodišnji program propao, što bi državu moglo stajati dodatne milione eura.

Bruceloza je ponajprije bolest životinja uzrokovana različitim vrstama gram-negativnih bacila iz roda Brucela. Od bolesti obolijevaju goveda, svinje, ovce, koze i psi, a rezervoari zaraze su i divlje životinje: jelen, zec, glodavci, golubovi te komarci, stjenice, buhe i krpelji. Bruceloza u goveda i svinja rasprostranjena je po cijelom svijetu, a u koza i ovaca posebno u području Mediterana.

Ljudi se mogu zaraziti direktnim kontaktom s oboljelom životinjom, njezinim izlučevinama ili konzumacijom zaraženih proizvoda domaćih životinja

Ljudi se mogu zaraziti direktnim kontaktom s oboljelom životinjom, njezinim izlučevinama ili konzumacijom zaraženih proizvoda domaćih životinja, kao što su nepasterizirano ovčje ili kozje mlijeko ili sir dobiven od takvog mlijeka. Vrlo rijetko, moguća je i zaraza putem zraka. U čovjeka je bolest rijetka i uglavnom obolijevaju osobe koje rade sa životinjama: stočari ili veterinari. Brucele su vrlo otporne bakterije te mogu u uvjetima povećane vlažnosti ili niskih temperatura u odbačenom životinjskom materijalu preživjeti i nekoliko mjeseci.

Prema podacima Epidemiološke službe Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u nas se bolest javljala sporadično. Najviše je oboljelih bilo nakon Drugog svjetskog rata te početkom Domovinskog rata. Posljednje su zaraze bile 2004. te 2008. godine, kada je zabilježeno 25 slučajeva humane bruceloze. Međutim, smatra se da se tada najveći broj oboljelih zarazio prilikom boravka u inozemstvu, osobito u Bosni i Hercegovini, gdje je bilo bruceloze životinja ili su otamo dobivali hranu (mlijeko i mliječne proizvode), jer u Hrvatskoj tada nije bilo oboljelih životinja (osim u jednom slučaju).

Simptomi i komplikacije
U kliničkoj se slici razlikuju dva oblika blagi oblik po simptomima sličan gripi i Malteška groznica s karakterističnim temperaturama koje su niske ujutro, a visoke navečer. Bolest se očituje:

izrazitom slabošću,
bolovima u zglobovima, mišićima i kostima,
znojenjem,
glavoboljom,
gubitkom teka te
gubitkom težine.

U kroničnih neliječenih bolesnika uz otok limfnih čvorova javlja se i splenomegalija (povećanje jetre). Komplikacije se mogu pojaviti u 10 do 15 posto bolesnika, a najčešća komplikacija bruceloze je osteomijelitis (upala kostiju) te psihičke smetnje u vidu depresije, razdražljivosti i nezainteresiranosti. Nakon preboljenja bolesti moguća je pojava sindroma kroničnog umora. Kod rijetkog, izrazito teškog oblika u ljudi, može nastati ozbiljna upala jetre ili osrčja te bolest završava smrtno.

Liječenje
Brucele su unutarstanični mikroorganizmi te se stoga i teže liječe. Danas se u terapiji, ovisno o tipu uzročnika, primjenjuju antibiotici tetraciklin, doksiciklin, rifampicin ili genatmicin, tijekom četiri do šest tjedana.

Nakon terapije antibiotikom potrebno je dulje se suzdržavati od napora i posebno paziti na infekcije drugim uzročnicima, jer je organizam jako iscrpljen

S obzirom na temperaturu i izražen umor, pacijent treba prvo vrijeme mirovati, a potom se dovoljno odmarati. Nakon terapije antibiotikom potrebno je dulje se suzdržavati od napora i posebno paziti na infekcije drugim uzročnicima, jer je organizam jako iscrpljen.

Mjere opreza
Bruceloza je teška bolest u ljudi, a uzgajivačima može uzrokovati posljedice na cijelo stado. Zato je u uzgoju potrebno provoditi stroge veterinarsko-sanitarne mjere: dobru higijenu i redovitu dezinfekciju, redovito praćenje i kontroliranje životinja te strogo pridržavanje mjera pri sumnji ili pojavi bruceloze u životinje.

Mlijeko i mliječne proizvode također treba kontrolirati, a najbolja zaštita je pasterizacija mlijeka. Na područjima gdje je bolest enzootična (karakteristična za područje), provodi se imunizacija životinja.