“Upozoravam vas, ako se ovo djesi biće nasilnih sukoba u BiH”

Januš Bugajski analitičar i viši saradnik Centra za analize evropskih politika, nedavno je objavio dvije analize koje se odnose na Bosnu i Hercegovinu.

On je u prvom tekstu komentirao izjavu francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) da je BiH tempirana bomba, a potom NATO i evropske integracije, kao i utjecaje Srbije i Hrvatske na dešavanja u BiH, prevashodno preko Rusije.
U vašem tekstu tvrdite da BiH nije tempirana bomba i prijetnja Evropi zbog povratka boraca ISIL-a, kako je to rekao francuski predsjednik Makron, te da to nije najveći problem kada je riječ o BiH. Šta jeste najveći problem?

Tempirana bomba
– Mislim da je Makronova izjava pogrešno shvaćena, a možda i interpretirana. Nadam se da nije mislio da je to tempirana bomba zbog neke vrste vjerskog radikalizma, što jednostavno nije tačno za bilo koga ko poznaju Bosnu. Problem Bosne je činjenica – a to sam i naglasio u tekstu – što dva glavna susjeda, Srbija i Hrvatska, ne prihvataju nepromjenjivost bosanske državnosti. Ne prihvataju cjelovitost Bosne. I oni nastavljaju kampanju za svoje etničke grupe, i na srpskoj i na hrvatskoj strani. Mislim da je to najveća prepreka budućnosti Bosne, kao i činjenica da na centralnom nivou ne postoji vlada koja radi, funkcionalna vlada, koja bi mogla progurati važnu legislativu, a potom se i kvalificirati za članstvo u Evropskoj uniji (EU). To su tempirane bombe u smislu da bi mogle dovesti do javnih nereda, da bi mogle dovesti do političkih sporova, koji bi čak mogli rezultirati i nasilnim sukobima u Bosni. Toga se bojim kao najgoreg mogućeg scenarija.

A kako se ta vrsta pritisaka susjeda manifestira na BiH?

– U podršci koju Republika Srpska dobiva iz Beograda. U vezama koje su uspostavljene između Banje Luke i Beograda, a ne Banje Luke i Sarajeva. U podršci koju hrvatska vlada sve više daje potencijalnom trećem entitetu. Vidjet ćemo sada nakon predsjedničkih izbora. Ali, prethodna predsjednica je veoma podržavala neku vrstu zasebne administracije za Hrvate u BiH. Dakle, ovakvi faktori, kao i ekonomske veze, lične veze, interpretacije i reinterpretacije historije, koje imaju tendenciju da umanjuju doprinos Bošnjaka državi Bosni i historiji regije. Mislim da je sve ovo namijenjeno smanjenju održivosti i opstanka BiH.

Postoji još jedan aspekt, ruski utjecaj, preko Srbije, ali i preko Hrvatske, pa ako biste to mogli malo obrazložiti?

– Apsolutno. Znamo puno o kontaktima koje Banja Luka ima s Moskvom, bilo kroz vladine kanale, bilo kroz oligarhe, crkvu, neke vojne obavještajne ili druge organizacije. Sve više je jasno da hrvatski entitet, ili hrvatski entitet kojem se teži, posebno vodstvo HDZ-a u BiH, također ima te veze i podršku Moskve. Ekonomske veze između Rusije i Zagreba se također razvijaju u Hrvatskoj, posebno energetske veze, ali i u poljoprivredi i drugim sferama. Rusija ne želi da Zagreb zauzme nezavisni energetski kurs preko LNG terminala na Krku, kroz distribuciju energetskih resursa koji zaobilaze rusku kontrolu. Tako da namamljuju Hrvatsku u veze s ruskim oligarsima, s ruskim biznisom. A to, naravno, utječe i na cijelo pitanje separatizma. Rusija podržava separatizam u bilo kojoj državi koja nije pod njenim okriljem.

(Avaz)