Davidović: Ovo narod u Republici srpskoj STVARNO MISLI, ma šta Dodik rekao

Koordinator programa u Centru za primijenjene evropske studije u Beogradu i bivši ambasador Bosne i Hercegovine pri EU Igor Davidović posljednjih dana sa timom Nove ideje – RS do 2030. godine obilazi gradove Srpske i na skupovima govori o integracijama naše zemlje.

Hoće li Udruženje Nova ideja uspjeti razbiti predrasude koje postoje među građanima Republike Srpske u vezi sa pristupanjem BiH NATO-savezu?
– Znate kako, ne mislim da je glavni cilj da se razbiju predrasude, čini mi se da je cilj istraživanja da se vidi kakvo je stvarno stanje u javnosti i na koji način se anketirani dio javnosti izjašnjava o integracijama, kako o NATO-u tako i o Evropskoj uniji.

Bezbjednosna spirala
​Važno je znati na bazi kakvog uzorka se donose bilo kakve, prije svega odluke, a prethodno analize, komentari, pristupi. Čini mi se da, kada se priča o NATO-integrisanju, daleko se više govori o nekim stereotipnim predstavama nego što je to realističan podatak ili slika onog što zovemo javno mišljenje.

Je li za Vas ohrabrujući podatak, dobijen iz istraživanja mišljenja građana RS-a, da njih 41,4 posto smatra kako ulaskom u NATO ovdje više ne bi bilo rata?
– Pretpostavljam da anketirana kategorija razmišlja onako kako razmišlja većina nas koji živimo u Bosni i Hercegovini, bez obzira na to ko je koja generacija ili godište. Niko od nas ne želi da se ponovi bilo kakav konflikt, a kamoli oružani sukob i činjenica je da o tome niko ne razmišlja kao metodi rješavanja bilo kakvog problema. Da bi se takva predstava održala, treba organizovati edukativne programe, izvoditi analize koje će generacije, koje ne pamte ono što smo mi doživjeli, zapamtiti kao nešto što se ne treba ponoviti. Da se vratim na vaše pitanje. Neki konkretan odgovor bi bio: da, mi ne želimo nikakav sukob i sve što može da nas od sukoba distancira, prihvatićemo, ma šta bilo u pitanju.

Koliko na stavove građana u Republici Srpskoj utiču i potezi Srbije, imajući u vidu da se sve više govori o Evroazijskoj uniji, a da je ovih dana u Batajnici održana vojna vježba zajedno sa ruskim snagama?
– Da li je riječ o entitetskim kategorijama ili nacionalnim grupacijama, o tome bismo mogli još i više razgovarati. Vrlo prirodno i sa mnogo argumenata javnost u RS-u prati politiku Republike Srbije. Ili podržava ili kritikuje stavove vlasti Republike Srpske, koja u principu slijedi političke stavove Republike Srbije, prvenstveno kada su u pitanju NATO-teme i dileme, a zatim djelimično i EU. Razumljivo je i to da većina nas u RS-u mišljenje o NATO-u formira na bazi emotivnih stavova, jer ipak je riječ o tome da je Srbija bila bombardovana od NATO-snaga i RS, odnosno Srbi, ne nose bogzna kako velike iluzije o tome da će se povećati stepen povjerenja u NATO-savez. Rijetko kada je izvedena neka racionalna analiza, a ona bi se trebala locirati na to šta mi, prije svega, dobijamo i šta gubimo članstvom. Postoje neke dileme u krugu ljudi koji se ozbiljnije bave NATO-integrisanjem, a koje kažu da, ukoliko ne pristupimo NATO-savezu, ne znamo ko će nas napasti, ali znamo ko nas neće braniti. Druga kategorija koja se pominje je bezbjednosna spirala. Činjenica je da se u posljednjih nekoliko godina zemlje u regionu intenzivno naoružavaju i povećavaju svoje budžetske stavke koje se tiču proizvodnje vojne tehnike. Riječ je o političkom stavu, koji znači političko nadmudrivanje rukovodstava zemalja i pokazivanja da je neko spreman ojačati, iako je potpuno sigurno da niko o nekom oružanom sukobu ne razmišlja. Riječ je o stvarima koje se rade zbog poruke javnosti, tačnije, poruke susjedima, gdje se može reći: evo, mi imamo toliko povećanje budžeta za vojne namjene, veće vojne obaveze, veću nabavku vojne opreme, a to u bezbjednosnoj spirali i ne vodi ničemu, nego takmičenju.