Bosanskohercegovački naučnici i pored brojnih prepreka učestvuju na projektima i naučnim konferencijama koji su podržani od Evropske unije

Bosanskohercegovački naučnici i pored prepreka učestvuju na projektima i naučnim konferencijama koji su podržani od Evropske unije.

O iskustvima u naučnoj suradnji sa kolegama iz država Evropske unije razgovarali smo sa profesorom na odsjeku za historiju, Filozofskog fakulteta u Sarajevu te doskorašnjim prodekanom za međunarodnu suradnju Amir Duranovićem i sa profesoricom na odsjeku za genetiku i bioinžinjering, International Burch univerziteta Adnom Ašić.

Duranović istiće kako kako je za razumijevanje značaja podrške Evropske unije za razvoj nauke potrebno barem okvirno znati koliko institucije EU, kao i svaka zemlja članica EU izdvaja za naučnoistraživački rad, unapređenje tehnologija i kreiranje povoljnog ambijenta u kojem se cijeni talent, posvećen rad i htijenje za razvoj društva, a kako su u pitanju milionski iznosi odgovor se nameće sam po sebi.

“Izuzetan je, dakle, značaj našeg prisustva u projektima koji se finansiraju sredstvima EU. Naravno, stečene vrijednosti, novo znanje i korist iz saradnje sa institucijama partnerima iz Europske unije značajno nadilaze uložena sredstva i to je najveći dobitak koji naše naučne i obrazovne institucije, odnosno, pojedinci i studenti mogu imati unutar okvira saradnje sa institucijama iz EU”, govori Duranović.

Duranović dodaje kako uz navedeni okvir, koji mora postojati kao finansijska podloga bilo kojeg oblika saradnje, biti prepoznat od kolegica i kolega i partnerskih institucija kao kredibilan partner i neko ko će, u profesionalnom smislu, ispuniti očekivanja i postavljene ciljeve, jeste posebno priznanje naučnm radu pojedinačno, ali i insitucijama iz kojih dolaze unutar univerzitetske strukture.

Ističe kako je praktično od početka svoje profesionalne karijere bio upućen na međunarodnu suradnju saradnju te lično i institucionalno povezivanje sa srodnim institucijama iz zemalja EU.

“Kada sam počeo raditi na Univerzitetu, prilikom prvog odlaska na znanstvenu konferenciju u Beču 2008. godine, kao državljaninu Bosne i Hercegovine, trebala mi je viza. Nekoliko godina kasnije, situacija je bila drugačija i to je, gotovo automatski, značilo više mogućnosti jer se promjena viznog režima direktno odrazila na povećan broj kratkoročnih mobilnosti i istraživačko-studijskih boravaka koje sam realizirao u zemljama EU”, prisjeća se Duranović.

Kao drugu bitnu komponentu u vezi sa povećanjem institucionalne kredibilnosti ističe kapacitiranost unutar univerzitetskih službi za jačanje različitih oblika međunarodne akademske saradnje.

“Napisati dobru strategiju internacionalizacije, urediti različite pravilnike o međunarodnoj mobilnosti, kreirati finansijske pretpostavke za promociju različitih oblika mobilnosti samo po sebi nije dovoljno. Izuzetan je značaj u takvom kontekstu, biti u prilici sarađivati sa kolegicama i kolegama, koji razumiju značaj međunarodne akademske saradnje i tome doprinose na najkvalitetniji način, kako ličnim primjerom, tako i podrškom kolegama, studentima, neakademskom osoblju i sl”, govori Duranović.

Kaže da je kao prodekan za naučnoistraživački rad i međunarodnu akademsku saradnju, imao čast i priliku da bude okružen najkreativnijim dijelom akademske zajednice kojoj pripada te da je to znatno olakšavalo svakodnevne poslove, ali i planove koje su realizirali s ciljem ostvarenja dugoročnih pozitivnih rezultata.

“Najveća prepreka koju sam imao u radu tokom mandata, bile su okolnosti izazvane krizom COVID-a, jer su se najdramatičnije odrazile na sistem međunarodne mobilnosti. Ipak, cijenim da smo u navedenom periodu sačuvali najznačajnija partnerstva i već krajem druge godine od početka krize ponovo bili na nivou broja realiziranih mobilnosti koje smo imali prije pandemije. Druga bitna komponenta u tom dijelu posla vezana je za našu ‘otvorenost'”, rekao je Duranović.

Kaže kako u tom smislu, vjeruje da će u narednom periodu doći do unapređenje sistema razmjene profesora, istraživača, studenata i neakademskog osoblja jer samo spremnošću da se otvore vlastiti vidici, spremnost da se primi veći broj studenata i profesora iz drugih zemalja, otvaraju se putevi kako profesorima, tako i studentima. Naglašava da to nije moguće uraditi ukoliko se oslonjeni na kadrove bez međunarodnog iskustva i da jednostavno, takve poduhvate mogu iznijeti samo nove generacije.

Duranović o svome iskustvu kaže kako je u proteklih pet-šest godina bio skoro svake godine bio dio projekata na koje se zajednički apliciralo prema različitim fondovima iz zemalja EU kako bi dobili podršku za realizaciju.

“Naravno, nismo svaki put dobili podršku, što je prirodno i očekivano, ali smo na osnovu ocjena i evaluacija uvijek pripremali poboljšanu aplikaciju u narednom ciklusu i time smo se, praktično, usavršavali i unapređivali. U slučaju odobrenih projekata, kreirali smo strukturu usmjerenu kako prema profesorima, saradnicima, tako i prema studentima te neakademskom osoblju,” opisuje iskustva Duranović.

Prostor za napredak u kontekstu suradnje Duranović vidi kroz dva nivoa. Jedan je političke prirode i u vezi sa statusom Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji. Drugi nivo je, ističe Duranović, jeste u vezi s odnosom prema međunarodnoj saradnji i naučnoistraživačkom radu unutar univerzitetskih struktura.

“Ne mogu se očekivati vrhunski rezultati u oblasti naučnoistraživačkog rada i međunarodne akademske saradnje ukoliko nismo fokusirani na razvoj te lično i profesionalno usavršavanje osoblja koje radi na tim poslovima, ukoliko se kolegicama i kolegama nastoji spriječiti individualno usavršavanje na različitim nivoima, od ‘prepoznavanja i priznavanja’ ostvarenih studentskih rezultata na međunarodnim mobilnostima, do institucionalne podrške procesu apliciranja i realiziranja projekata. Iskustva su u tom pogledu, mnogo značajniji segment od onoga što je normirano različitim aktima. Tu je potrebno načiniti temeljite preinake, ali i – kako sam kazao u prethodnom dijelu – ne očekivati da će ‘novinu’ donijeti ‘stara lica'”, zaključuje Duranović.

Ašić kaže kako je u svojoj dosadašnjoj karijeri realizirala više razmjena u sklopu Erasmus+ KA171 programa, koji uključuje akademsku i administrativnu razmjenu osoblja na kraći, kao i razmjenu studenata na duži vremenski period. Ove razmjena se u sklopu KA171 programa, pojašnjava odvija između programskih zemalja (zemlje EU, kao i još neke zemlje koje su ispunile uslove za napredovanje u ovu grupu) i partnerskih zemalja, gdje spada i Bosna i Hercegovina.

“U prethodne tri godine sam, kao docentica na svom matičnom Internacionalnom Burch univerzitetu u Sarajevu, sudjelovala u pripremi više projekata (su)finansiranih od strane EU, i to u sklopu Erasmus+ CBHE (Capacity Building in Higher Education), Erasmus+ Key Action 1: Learning Mobility of Individuals, te COST (Cooperation in Science and Technology) Action. Neki od ovih projekata, nažalost, nisu ostvarili dovoljan broj bodova za finansiranje, dok za neke upravo čekamo rezultate i nadamo se pozitivnom ishodu”, govori Ašić.

Ističe kako su ovakvi projekti izvrsna prilika za akademsko napredovanje ne samo u toku realizacije nego i da sama aplikacija pruža priliku za nova iskustva i sticanje novih vještina.

“Projektne aplikacije su često iscrpljujuće detaljne, zahtijevaju vještine planiranja, koordinacije i, naravno, vrhunsku ekspertizu u naučnoistraživačkoj oblasti. Također, većina programa su koncipirani na način da je neophodno formirati veći konzorcijum, sa učesnicima iz više zemalja, kako EU, tako i zemalja koje nisu članice EU. Ovo omogućava razmjenu znanja i iskustava, proširivanje mreže kontakata, ali i nabavku opreme, unapređenje infrastrukture i poboljšanje studijskih programa na domaćim univerzitetima,” kaže Ašić.

Ašić kaže kako je imala priliku posjetiti više univerziteta u zemljama članicama EU, te da se prije par sedmica vratila Lublina u Poljskoj, gdje je imala priliku obaviti važne sastanke sa predstavnicima univerziteta koji će u narednom periodu postati novi partneri Internacionalnog Burch univerziteta u različitim naučnim oblastima.

“Po mom mišljenju, najveći izazov je upravo formiranje mreže univerziteta koji će činiti konzorcijum neophodan za početak rada na projektnim aplikacijama. Neophodno je balansirati iskustvo, reputaciju i odgovornost kada se biraju partneri iz EU, kao i volju za rad i inovativnost univerziteta iz drugih zemalja, koje nisu članice EU”; kaže Ašić o izazovima prilikom ostvarivanja međunarodne suradnje.

Podcrtala je kako su kriteriji u svim programima rigorozni ali da je pozitivno što postoje programi koji su fokusirani na slabije razvijene države.

“Također, kriteriji u svim programima su krajnje rigozorni i uobičajeno je istu aplikaciju unapređivati i predavati godinama, kako bi u nekom trenutku bila izabrana za finansiranje. Pozitivno je to što su mnogi programi fokusirani upravo na slabije razvijene države i regione, tako da imamo i programe okrenute isključivo zemljama Zapadnog Balkana, što ukazuje na spremnost EU da podrži razvoj nauke kod nas. Vjerujem da se trud i rad isplate, jer su pozitivni utjecaji svake odobrene aplikacije vidljivi, ne samo na pojedinačnim institucijama, nego i u javnom prostoru u Bosni i Hercegovini,” zaključila je Ašić.



Related Posts

“POPILA ASPIRIN DA SE SMIRI? APAURIN, LEXILIUM… TO NISU LIJEKOVI ZA SPAVANJE, VI IMATE PROBLEM AKO VAM SE OVO DEŠAVA

Ako barem tri puta sedmično imate poremećaj spavanja kroz tri mjeseca – već tada govorimo o hroničnom problemu spavanja i on već tada zahtijeva tretman psihijatra. On…

Dječak je rođen sa sindromom vukodlaka: “Djeca su mislila da ću ih ugristi”

Zbog izgleda koji je izazvalo njegovo medicinsko stanje dečak je bio na meti više nego surovih komentara Foto: Instagram/Lalit Patel Lalit Patidar (17) iz Indije rođen je…

UVEZLI SMO 43,2 MILIONA LITARA VODE A PRIJEMO FEKALIJE

Do septembra uvezli 22,3 miliona vode Frapantni su podaci o količinama flaširane vode koju BiH uvozi. Iz godine u godinu sve više. A izrazito je bogata prirodnim…

Jezivo: Prve slike sa mjesta nesreće u kojoj je poginuo bivši fudbaler i trener FK Sarajevo

Uviđaj je u toku i vatrogasne ekipe su na terenu H. J. I. Automobil koji je Ješić vozio je potpuno smrskan FOTO: INSTAGRAM U saobraćajnoj nesreći na…

U KROMPIRU IZ BIH OTKRIVENE VISOKE KOLIČINE JEDNOG TEŠKOG METALA

09/12/2022 0:20 10.10.2020., Civljane – Lijep i suncan dan mjestanin opcine Civljane iskoristio je za vadjenje krumpira. Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL Kako su u četvrtak priopćili iz europskog…

SVI KOJI SU DANAS U 11 SATI BILI NA TLU NJEMAČKE DOBILI SU OVU PORUKU

U sklopu nacionalnog dana upozorenja, danas, 8. decembra, u Njemačkoj su se tačno u 11 sati oglasile sirene, a stanovnici su dobili upozorenja putem svog mobilnog telefona….

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.