ZAŠTO JE SDP-OV PRIJEDLOG O SMANJIVANJU NADLEŽNOSTI KANTONA NEMOGUĆA MISIJA

By | July 13, 2021

SDP je ponovo aktuelizirao prijedlog koji se evidentno neće ostvariti u postojećim političkim okolnostima – smanjivanje nadležnosti kantona. U ovoj političkoj stranci su svjesni da je prijedlog trenutno neostvariv, pa se postavlja pitanje zašto ga je ponovo aktuelizirala.

Prijedlog je sadržan u SDP-ovom predizbornom programu nazvanom “Plan 10”, a koji je izrađen za opće izbore 2018. godine. Više od godinu uoči sljedećih općih izbora ovaj prijedlog je u fokusu ove stranke.

Tim povodom predsjednik SDP-a Nermin Nikšić, član Predsjedništva ove partije, i gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović su nedavno razgovarali sa čelnicima HDZ-a, SBB-a i SDA. Njihov je prijedlog da se pojedine kantonalne ingerencije reduciraju tako što će ih u budućnosti izvršavati lokalna i/ili entitetska vlast. Županije u Hrvatskoj su istakli kao primjer kako bi kantoni trebali funkcionisati u budućnosti.

Kako su saopćili iz SDP-a, u SBB-u i SDA su saglasni s njihovim prijedlogom. Ali, to nije prihvatljivo za stranke među kojim je i HDZ, okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS).

“Ako bismo razgovarali o ukidanju federalnih jedinica i zaista nazivali otvorene političke probleme pravim imenom, to ime bi bila Federacija Bosne i Hercegovine o čijem se ukidanju jedino može razgovarati s obzirom na akumulaciju svih otvorenih političkih pitanja koja su upravo u FBiH smještena. Ukidanjem FBiH riješile bi se i implementirale presude Ustavnog suda, koje bošnjački unitaristi izbjegavaju, a neke od njih su i sami inicirali”, poručili su iz HNS-a.

U SDP-u su bili svjesni ili bi trebali biti svjesni da je smanjivanje nadležnosti kantona nemoguća misija. To je posljedica razloga zbog kojeg su kantoni osnovani i taj razlog danas nije ništa manje relevantan. Naprotiv.

Kantoni su odraz etničke strukture Federacije koja je znatno određena posljednjim ratom u Bosni i Hercegovini. Formirani su da bi hrvatsko stanovništvo, tamo gdje su većina u ovom entitetu, biralo i imalo svoju vlast. Dejtonskim mirovnim sporazumom je omogućeno da upravo kantoni upravljaju najvažnijim, egzistencijalnim procesima. Kantoni u kojima su Hrvati većina su osnova odakle prije svega HDZ crpi vlast i nerealno je očekivati da se toga odreknu.

S obzirom na prethodno navedeno, onda je stav HNS-a sasvim očekivan. Smanjivanje nadležnosti kantona ili, kako to u SDP-u nazivaju, racionalizacija bi za hrvatske stranke značila da znatno manje upravljaju ključnim pitanjima, odnosno da to moraju više raditi u saglasnosti sa strankama koje predstavljaju bošnjački narod i onima koje se deklariraju kao liberalne i ljevičarske.

S aspekta političke teorije, odnosno idealpolitike, SDP-ov prijedlog je vrlo opravdan. Nesumnjivo je da bi ustroj ovog entiteta, pa i cijele države trebao počivati na ekonomskim, geografskim i historijskim okolnostima, a ne isključivo na etničkim, kao što je to trenutno slučaj. Međutim, realpolitika uvijek trijumfira nad idealpolitikom, pa je to slučaj i u Bosni i Hercegovini. To implicira da će trenutni ustroj biti ovakav kakav jeste sve dok etničko ima primat, a koje je legalizirano i legitimirano Ustavom dogovorenim u Dejtonu.

Imajući u vidu spomenuto, postavlja se pitanje zašto je SDP aktuelizirao prijedlog smanjivanja nadležnosti kantona? Neki od izgovora su da pokušavaju ovo pitanje učiniti neizbježnim ako budu u prilici formirati vlast nakon izbora 2022., ostati relevantan politički faktor, jer status SDP-a nije ni blizu dobrog, te dati na političkom značaju Jasminu Imamoviću – samo su neki od potencijalnih odgovora. Posebno je interesantan posljednji odgovor s obzirom na to da se upravo Imamović spominje kao sljedeći predsjednik SDP-a, pa da mu se već kreira što povoljniji politički ambijent. To se odnosi i na to da bude što više uključen u značajne političke procese.