5G MREŽA U SUSJEDSTVU GASI ANALOGNI SISTEM U BIH

By | July 1, 2021

Regulatorna agencija za komunikacije BiH obavijestila je o planu gašenja analognih predajnika 26 komercijalnih televizijskih stanica, potvrđeno je iz ove državne institucije za Radio Slobodna Evropa (RSE).

“Navedene frekvencije nisu u skladu sa Planom namjene i korištenja radiofrekvencijskog spektra u BiH i nisu predviđene za analognu televizija. Radi se o radiofrekvencijskom spektru koji treba biti oslobođen za izgradnju infrastrukture širokopojasnog pristupa interneta u mrežama pokretnih komunikacija”, navode iz RAK-a za RSE.

“Sigurno je da će svi mediji biti ugroženi”

Elvir Švrakić, direktor komercijalne sarajevske Hayat TV i predsjednik Asocijacije elektronskih medija, za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže, kako bi se prema informacijama koje su dobili od RAK, do kraja godine, po zahtjevu Hrvatske, trebala ugasiti trećina predajnika.

“Sigurno je da će svi mediji biti ugroženi. Mi gasimo četiri predajnika koja su nama vrlo bitna. Najgore će vjerovatno proći neko ko ima jedan ili dva predajnika, pa mora oba ugasiti”, ističe priča Švrakić, čija televizija emitira program preko tridesetak predajnika.

Ženevskim planom emitiranja iz 2006. godine, sve evropske zemlje obavezale su se da će do 1. decembra 2011. godine ugasiti analogno emitiranje televizijskog programa.

Drugi rok je bio juni 2014. godine, a kako ni ovaj rok nije bio ispunjen, obvezujući rok za BiH bio je onaj koji je odredila Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU). To je je bio 17. juni 2015. godine. Do tad su sve zemlje bile obavezne preći na digitalno emitiranje, ali se u slučaju BiH to nije desilo.

Zašto je zapelo u provedbi?

Bosna i Hercegovina je među prvim zemljama u regiji usvojila Strategiju prelaska s analognog na digitalno emitiranje, te osigurala finansijska sredstva za realizaciju projekta digitalizacije. No, prilikom provedbe je došlo do problema i zastoja.

Od ukupno odobrenih skoro 37 miliona konvertibilnih maraka (19 miliona eura) za projekat višegodišnjih kapitalnih ulaganja u digitalizaciju javnih radio-televizijskih servisa BiH, do sada je realizirano tek 6,7 miliona konvertibilnih maraka (3,3 miliona eura), navodi se u revizorskom izvještaju učinka “Digitalizacije TV signala u BiH” koji je izradio Ured za reviziju institucija BiH.

Bosna i Hercegovina ima jedan Javni RTV servis, u okviru kojeg djeluju tri emitera- Radio-televizija Bosne i Hercegovine i dva entitetska, RTV Federacije BiH i RTV Republike Srpske. Sva tri djeluju na vlastitim kanalima i frekvencijama.

Ured za reviziju institucija BiH za RSE navodi da “odgovorne institucije države nisu osigurale efikasno i blagovremeno provođenje aktivnosti digitalizacije TV signala”.

Ističu i kako je došlo do kašnjenja u donošenju odluka vezanih za proces digitalizacije i u provedbi aktivnosti nabavke i instalacije opreme za digitalizaciju TV signala”.

“BiH je jedna od posljednjih zemalja u Evropi koja nije okončala ovaj proces i sa takvim stanjem svrstava se u rang nerazvijenih zemalja trećeg svijeta”, naveli su u Izvještaju koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH u februaru ove godine.

Usporedbe radi, Hrvatska je digitalizaciju TV signala okončala 2010. godine (za 4 godine), Srbija 2015. godine (za 9 godina), dok BiH za 16 godina još uvijek nije okončala proces, dodaju u izvještaju.

“Većina građana BiH još uvijek je uskraćena za kvalitetan digitalni TV signal”, navode revizori.

Probni signali u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru

Trenutno je na području Sarajeva, Banje Luke i Mostara osiguran testni digitalni signal za programe tri javna emitera. Međutim, u ostatku zemlje, privatne tv kuće, izuzev jedne, još uvijek emitiraju analogno.

TV K3 iz Prnjavora, na sjeverozapadu BiH, od 2017. godine emituje digitalni signal, na osnovu dogovora sa RTRS-om da joj se uz mjesečnu naknadu dozvoli priključenje na digitalnu mrežu multipleks kanala MUX A, koja daje mogućnost emitovanja više digitalnih TV kanala.

U tu svrhu od 2017. godine mjesečno RTRS-u plaća 5.700 konvertibilnih maraka (2.900 eura).

Branko Dakić, zamjenik direktora prnjavorske TV K3, za RSE kaže kako je ovoj televiziji, nakon gašenja predajnika na Kozari, trebalo 13 mjeseci da iznađe “solomonsko rješenje” kako bi nastavila emitovati program.

“Svjesni smo da moramo plaćati, međutim, cjenovnik nije usvojen na nivou Bosne i Hercegovine. Regulatorna agencija ga nije odobrila, mi po njemu plaćamo. Da nismo pristali na to, vjerovatno bi bili ugašeni”, kaže Dakić.

Navodi da bi ta tv stanica do septembra trebala ugasiti tri predajnika, u Prijedoru, Banjaluci i Doboju, na sjeveru BiH.

“Znači tri najveća grada u Republici Srpskoj faktički bi trebalo ugasiti. Kako će se to riješiti?! Znam da i druge kolege i druge televizije gase po deset, jedanaest predajnika, pogotovo sve što je u zoni Posavine, Majevice, Semberije će morati ugasiti, jer smetaće na tom potezu”, ističe Dakić.

Šta se traži inicijativom u Parlamentu BiH?

Adil Osmanović, poslanik Stranke demokratske akcije (SDA) BiH u Parlamentu BiH, uputio je inicijativu kojom traži da se za komercijalne televizijske stanice nađe prelazno rješenje, kako bi mogle nastaviti sa emitovanjem programa.

“Svjesni smo obaveza koje je BiH preuzela, ali znamo da sad u ovoj situaciji, ako bi se naglo krenulo do gašenja emitiranja TV signala na analogni način, bi pogodilo značajan broj naših TV stanica. Gašenjem tog programa u tim stanicama bi onemogućilo značajnom broju naših građana na pravo na informisanje koji su oni do sada imali”, navodi Osmanović za RSE.

Osmanovićeva inicijativa će se na dnevnom redu Parlamenta BiH naći 7. jula. U njoj se od RAK-a traži da izda nalog javnim servisima da komercijalnim medijima u regijama Sarajevo, Banjaluka i Mostar omoguće dalje emitovanje o vlastitom trošku, dok se ne iznađe konačno rješenje.

“Postavili smo rok Agenciji (RAK-u) 30 dana da iznađe te mogućnosti, a onda nakon 45 dana detaljno informiše Parlamentarnu skupštinu BiH o poduzetim aktivnostima i mogućnostima da se ovim komercijalnim TV i radio stanicama izađe u susret”, kaže Osmanović.

Ko je odgovoran?

Prema tekstu inicijative, državne vlasti su odgovorne za kašnjenje procesa digitalizacije i trebaju poduzeti mjere kojima će se otkloniti opasnost koja prijeti komercijalnim medijima.

Ministarstvo prometa i komunikacija BiH zaduženo je za nabavku opreme koja je namijenjena za korištenje Javnih radiotelevizijskih servisa BiH.

U prvoj fazi planirana je nabavka opreme za digitalizaciju dijela veza i testnih odašiljača za Sarajevo, Mostar i Banjaluku. U drugoj fazi predviđena je nabavka preostale opreme za digitalizaciju veza, a u trećoj odašiljača. S obzirom na dužinu trajanja procesa digitalizacije, Ministarstvo je planiralo istovremenu provedbu procedure nabavke opreme za drugu i treću fazu.

Međutim, prema izvještaju Ureda za reviziju institucija BiH, ključni je zastoj nastao kod tenderske dokumentacije i instalacije opreme.

“Analize provedenih procedura javnih nabava ukazale su da su ključne slabosti u provedbi javnih nabava identificirane u pripremi tenderske dokumentacije. Tenderska dokumentacija bila je predmet žalbi i izmjena u sve četiri provedene procedure javnih nabava”, navode revizori.

Iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH do zaključenja teksta nije stigao odgovor na pitanje RSE- zbog čega se kasni sa nabavkama i šta namjeravaju učiniti po pitanju najnovijeg zahtjeva iz Hrvatske.

Kakva rješenja nudi RAK?

Iz Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) za RSE kažu da se mora “hitno i prioritetno djelovati, jer Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU) više ne štiti analogni signal i obaveza BiH je da postupa po pristiglom zahtjevu”.

“Agencija će sa svoje strane učiniti sve da pruži stručnu tehničku pomoć javnim i komercijalnim stanicama u novonastalim okolnostima, ali su mogućnosti izuzetno limitirane. Samo ukoliko u svakom konkretnom slučaju budu procijenjeno da analogni signal neke od stanica ne bude ometao signal u susjednim zemljama, u kratkoročnom narednom periodu, Agencija će razmotriti mogućnost za eventualno prolongiranje rokova, ali ovo treba shvatiti vrlo uslovno i krajnje restriktivno”, kažu iz RAK-a.

Upozoravaju da očekuju da će se sa sličnim zahtjevima uskoro oglasiti i regulatorne agencije susjedne Srbije i Crne Gore, koje će tražiti uklanjanje analognih smetnji, sa ciljem oslobađanja spektra, prvenstveno, za potrebe uvođenja 5G tehnologije.

“Ukoliko se to ne učini, BiH će biti realno suočena sa mogućnostima tužbi pred međunarodnm sudovima, zbog kršenja preuzetih međunarodnih obaveza”, dodaju iz RAK-a.

Ova državna institucija od Vijeća ministara BiH očekuje “hitno donošenje nove Strategije sa jasno definisanim obavezama svih odgovornih učesnika u procesu, koja bi omogućila okončanje procesa digitalizacije u BiH”.

“U protivnom, posljedice po BiH, u slučaju nepoštivanja međunarodnih obaveza, mogu biti nesagledive i ozbiljno ugroziti dalji razvoj tržišta telekomunikacija i emitovanja”, navode iz RAK.

Prema podacima RAK stepen iskorištenosti kablovske distribucije u BiH je 82 posto.

BiH još uvijek nema instalirane ni 5G mrežne kapacitete, a 4G faza do danas nije ostvarila punu pokrivenost teritorije države.

Hrvatska je zatražila od Bosne i Hercegovine da od 1. jula do 31. decembra ove godine započne fazno gašenje predajnika koje koriste komercijalne televizije. Radi se o analognom zemaljskom televizijskom emitovanju.

U obrazloženju, koje su proslijedili Regulatornoj agenciji za komunikacije Bosne i Hercegovine (RAK), su naveli da bi “nastavak korištenja spornih predajnika ometao provođenje aktivnosti na 5G pristupnoj mreži” u toj državi.