Evropa narijedila Srbiji: Odmah ovo uradite BiH

Žaljenje zbog poricanja genocida u Srebrenici jedan je od “usmenih” amandmana koji će poslanici EP-a podnijeti na sjednici, na kojoj se raspravlja o rezoluciji o Izvještaju o napretku Srbije, piše “European Western Balkans”.

Ovaj portal navodi da će takvih amandmana biti osam. Prethodno je Odbor za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) usvojio konačni tekst Prijedloga rezolucije, koji je danas pred poslanicima.

Na nacrt koji je sačinio izvjestilac za Srbiju Dejvid Mekalister (David McAllister) članovi AFET-a podnijeli su ukupno 239 amandmana, od kojih je sam odbor 27 kompromisnih amandmana uvrstio u konačnu verziju.

Tzv. usmene amandmane svaka poslanička grupa ili 40 poslanika zajedno mogu predložiti na tekst koji će se razmatrati na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta. Radi se o amandmanima koji su u cijelosti odbijeni na AFET-u, ali da ih poslaničke grupe ipak upućuju na glasanje da bi svi poslanici odlučivali o njima, pojašnjava se.

Konačan tekst rezolucije, koja je neobavezujući, ali politički veoma značajan dokument, bit će stavljen na glasanje u četvrtak, zajedno s rezolucijama o izvještajima o napretku Kosova, Crne Gore, Makedonije i Albanije.

– (Parlament) žali zbog ponovljenog poricanja genocida u Srebrenici od nekih srbijanskih zvaničnika; podsjeća ih da je puna saradnja s Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju, i Mehanizmom koji ga je naslijedio, također uključuje puno prihvatanje i primjenu njegovih presuda i odluka; naglašava da je priznavanje genocida u Srebrenici osnovni korak na putu Srbije ka pristupanju EU – stoji u amandmanu Igora Šoltesa u ime parlamentarne grupe Zelenih.

Preostale usmene amandmane podnijeli su autor izvještaja Mekalister, kao i Monika Makokovei (Monica Makocovei) u ime poslaničke grupe Evropskih konzervativaca i reformista.

Dok su Mekalisterovi amandmani tehničke prirode i samo unapređuju tekst rezolucije, onaj koji je preložila Makokovei se odnose na poziv Srbiji da ne izručuje političke optuženike u zemlje u kojima postoji rizik od torture i nehumanog tretmana. On se najvjerovatnije odnosi na slučaj Dževdeta Ajaza, turskog državljanina kurdskog porijekla, kojeg je Srbija izručila u decembru prošle godine, zaključuje EWB.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*