Ambasador Britanije: Gledali smo Dodika kako se zaklinje BiH i ovo mislimo

Foto: SNSD

Uoči posjete BiH gdje će razgovarati s političkim liderima i zvaničnicima, zatim poslodavcima i predstavnicima civilnog sektora, Paul Johnston, britanski ambasador u Odboru za politiku i sigurnost EU, dao je intervju za Klix.ba u kojem govori o aktuelnoj situaciji u BiH te odnosu Velike Britanije prema našoj državi.
“Kao ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u Odboru za politiku i sigurnost EU, stigao sam u posjetu BiH zajedno s drugim ambasadorima ovog odbora kako bismo se bolje upoznali o situaciji putem sastanaka s političkim vođama, prestavnicima poslovnog sektora, civilnog društva i EUFOR-a. Dobro je što se ova posjeta održava odmah nakon izbora, jer će nam to dati priliku da podvučemo poruku o potrebi za brzim formiranjem vlasti, da ohrabrimo reforme koje su potrebne Bosni i Hercegovini, uključujući i one u vezi s izborima”, kazao je Johnston.

Rekao je da mu je izuzetno drago što je u BiH, jer je njegov prvi posao u Ministarstvu vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva prije 25 godina bio vezan za BiH, jer je radio u tom odjelu.

“Jasno se sjećam svog prethodnog dolaska ovdje početkom 1994. godine, tokom kratkog prekida opsade Sarajeva. Bilo je to zaista strašno iskustvo. Tada sam obišao pijacu gdje su štandovi bombardovani, uništenu Vijećnicu, a odsjedao sam u Holiday Innu koji je bio napola uništen granatama s brda. Djelovalo je to kao, a i bio je to, mračni trenutak u modernoj historiji Evrope. Drago mi je ponovo biti ovdje i vidjeti da se toliko toga promijenilo nabolje, ali, puno toga još treba uraditi. To što nema rata nije isto kao stvarni mir i napredak. Politika je ovdje previše neprijateljska i fokusirana na rat, a to ide u prilog samo onima koji žele da ova zemlja ne uspije i koji su spremni da time rizikuju čak i veći egzodus najboljih i najtalentovanijih. Kada sam prvi put boravio u vašoj zemlji, bili ste na vrhu ljestvice međunarodnih prioriteta, a to više nije slučaj. Vaši političari moraju napraviti promjene koje su potrebne da bi BiH i njeni građani dobili međunarodnu podršku koju zaslužuju. To će biti zajednička poruka mojih kolega i mene”, rekao je Johnston.

Velika Britanja je jedan od najvećih zagovarača eutoatlantskog puta BiH. Kakva će ta podrška biti nakon okončanja Brexita?

Nepromijenjena. Ujedinjeno Kraljevstvo napušta EU iz svojih razloga. Ali, mi želimo da EU nastavi rasti, kako u ekonomskom smislu, tako i u smislu članstva. Smatramo da je pristupanje zemalja Zapadnog Balkana EU i NATO-u ključno za regionalnu, ali i za našu i vašu stabilnost.

Tako da ćemo nastaviti usko sarađivati s našim susjedima i partnerima, uključujući i BiH i region. Na Samitu o Zapadnom Balkanu, održanom u julu u Londonu, premijerka je najavila udvostručenje podrške ovom regionu, na 80 miliona funti godišnje. Ova podrška će biti usmjerena na poboljšanje sigurnosti i vladavine prava, na razvijanje digitalnih vještina mladih i na pomoć poslovnom sektoru da ispuni svoj potencijal. Naša uloga u tzv. Berlinskom procesu i naša bilateralna podrška su komplementarni zvaničnom putu ka članstvu u EU. Ujedinjeno Kraljevstvo daje svoj doprinos i u vidu vojnika u EUFOR-u i Brexit to neće promijeniti. Vaša sigurnost i stabilnost će i dalje imati utjecaj na našu sigurnost i stabilnost.

Kako gledate na put BiH prema EU. Državi predstoji mišljenje Evropske komisije. Nakon britansko-njemačke incijative putem BiH je dat novi putokaz prema EU. Da li su političari ozbiljno shvatili ovu ponudu?

Komisija će dati svoje zvanično mišljenje nakon što se odgovori na sva pitanja i ista se procijene, tako da neću prejudicirati. Ono što ću reći je da je ovaj region sada veći prioritet za EU nego što je to bio posljednjih godina, nakon jačeg angažmana tokom cijele 2018. godine, nove strategije Komisije za region, posjete predsjednika Junckera, kao i ove posjete odbora, te EU samita u Sofiji i našeg u Londonu. Mi pozdravljamo ove aktivnosti, ali bosanskohercegovački lideri su ti koji trebaju poduzeti korake koji će dovesti do ubrzanja procesa.

Zato mi je bilo drago čuti da su se sva tri nova člana Predsjedništva obavezala na evropski put ove zemlje. Riječi su važne, ali relativno manje vrijedne. Potrebno je i puno napornog rada u poljima kao što su dobro upravljanje, vladavina prava, borba protiv korupcije, regionalni odnosi i javna uprava. Ova zemlja, također, treba usmjeriti novu energiju na socio-ekonomske reforme. Britansko-njemačka inicijativa je pomogla da se implementiraju ključne ekonomske reforme i dođe do novih zakona o radu, stabilnijeg bankarskog sektora, povećanja ulaganja u infrastrukturu i poboljšanja rada javnih preduzeća. Usvojene su energetska i transportna strategija koje će otvoriti nove izvore finansiranja. Ekonomija je u boljem stanju. Ali, politička volja se izgubila znatno prije izbora, čime je otežano usvajanje težih reformi. Političari ne smiju propustiti novu priliku, sada kada su izbori iza njih. Ujedinjeno Kraljevstvo je spremno da pomogne onima koji žele da naprave pozitivnu razliku.

Kako komentirate javne nastupe bh. političara, posebno Milorada Dodika, kojim se podrivaju državne institucije poput OSA-e i SIPA-e? Mnogo toga smo mogli čuti neposredno nakon inauguracije članova Predsjedništva BiH.

Svi novi članovi Predsjedništva su se zakleli na poštivanje ustava ove zemlje, ispred zastave BiH. Mi vjerujemo da će oni tu zakletvu shvatiti ozbiljno i da neće raditi na podrivanju države i njenih institucija. Ali, kao što je predsjednik Reagan jednom rekao o kontroli naoružanja, naš pristup je “vjeruj, ali provjeri”. Mi nećemo posustati u našoj detaljnoj analizi djelovanja vaših političkih lidera kako bismo osigurali da oni održe svoju riječ. Nadam se da će njihova energija biti usmjerena na stvarne interese njihovih građana, kao što su bolje poslovno okruženje, više radnih mjesta i bolje javne usluge.

Da li je realno očekivati napredak BiH prema NATO-u, znajući da je Republika Srpska izričito protiv toga?

Ja sam bio zamjenik ambasadora pri NATO-u dvije godine, od 2015. do 2017. Jedno od mojih postignuća kojim se najviše ponosim je vođenje pregovora i odluka da Crna Gora postane članica, što su ministri vanjskih poslova dogovorili krajem 2015. godine. Makedonija će možda uskoro biti blizu pridruživanja. BiH treba uhvatiti korak.

NATO već ima dobru saradnju s BiH, kao i sa Srbijom, a obje strane (Sarajevo i Brisel) rade na pronalaženju načina za produbljivanje te saradnje, što Ujedinjeno Kraljevstvo pozdravlja. Koliko daleko će BiH ići po pitanju odnosa u smislu samog članstva, zavisi od BiH i samog NATO-a. Kao i s većinom zemalja, uvijek će biti neki koji ne žele članstvo, ali to je još uvijek nešto što većina građana u BiH želi. Uslovi koje je potrebno ispuniti da bi se akvitirao MAP, a koje je NATO postavio prije nekoliko godina, još uvijek stoje. Kao i uvijek, u slučaju EU i NATO-a, reforme su ključ za postizanje napretka. Tako da je to područje na koje se nove vlade trebaju fokusirati.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*